Biljke mesožderke već nekoliko stoljeća privlače pažnju ljudi, pogotovo što je naučnik Charles Darwin sam objavio 1875. godine svoj prvi opis ovih znatiželjnih i čudnih biljaka.
Do tog trenutka nije se znalo što su oni zapravo, jer biljka ne bi trebala biti u stanju loviti insekte, zar ne? Otkrijte najčudnije zanimljivosti svijeta mesoždera.
Pa, istina je da ne. Ove vrste biljaka plod su godina evolucije i prilagođavanja okruženju u kojem jedva pronalaze dovoljno hranjivih sastojaka za rast i pravilno se razvijaju. Zato im nije preostalo ništa drugo nego da postanu grabežljivci, riječ koja, iako čudna kada su biljke u pitanju, opisuje stvarnost ovih bića.
Poznato je oko 12 rodova, među kojima su Dionaea (popularna venerina muholovka), Drosera (na fotografiji iznad možete vidjeti Drosera regia), Darlingtonia (poput one koja se pojavljuje na fotografiji koja je na čelu članka) ili Sarracenia. Ali ako mislite da je nekoliko rodova, prijeđimo na vrstu. Otkriveno je oko 700 vrsta mesoždera. Oni su vrlo traženi među ljubiteljima čudnih biljaka, zapravo u u botaničkom vrtu Liberec, smještenom u Češkoj, možete pronaći najveći broj zvijeri na svijetu. Na privatnom nivou takođe su postignuti rekordi: u Kolumbiji su postigla dva prijatelja prikupiti oko četiri hiljade primjeraka što odgovara 85 različitih vrsta ... u dvorištu!
Iako se ove biljke trebaju hraniti insektima da bi preživjele, imaju vrlo dobar odnos sa svojim oprašivačima. Na primjer, Dionaea muscipula čini da stabljika cvijeta naraste oko 15 cm kako bi spriječili da se insekti oprašivači ne uhvate u zamke. A kad smo već kod zamki, ovisno o spolu mogu biti u obliku vrčeva, urni, usisnih mjehura, ljepljivih dlačica ili usta.
Završavamo ovaj članak još jednom neobičnom činjenicom: neke vrste, kao što je darlingtonia californica ili cijeli rod Sarracenia, mogu dobiti intenzivniju boju ljeti ako ih sunce direktno pogodi. Nešto što ih čini još ljepšima, zar ne mislite?