Ata - Wikimedia / Donkey shot
O la matou tagata autu o se tasi lea o laʻau e masani ona aofia i totonu o le taulaga. E taatele le sailia o se faʻataʻitaʻiga i taʻamilosaga, paka, ma le mea moni i Botanical Gardens. E lauiloa i le tele o igoa, e ui o se tasi o sili ona faʻaaogaina o lena o canary pama.
O lenei o se laau e mafai ona tatou vaʻaia soʻo i paka ma togalaʻau i itulagi agamalu ma vevela i le lalolagi atoa, aua e le gata e mafai ona fetuʻunaʻi, ae o loʻo iai foʻi lona maualuga teuteuga taua.
Le
Amataga ma uiga o le Canarian pama
Ata - Wikimedia / Frank Vincentz
O le Canary Island Palm, o lona saienitisi igoa phoenix canariensis, e sau i le Canary Islands. E lauiloa foi i igoa o phoenix, támara, poʻo alofilima o le Canary Islands. O se ituaiga o mafai ona tupu e oʻo atu i le 13 mita le maualuga, ma le ogatotonu mafiafia e oʻo atu i le 1 mita. O ona lau e pinnate, ma le umi e uiga i 5 i le 7 mita, ma e lanu meamata lanu meamata.
Fuga i le tautotogo, gaosia inflorescences (kulupu o fugalaʻau) lala i le va o laulaʻau, samasama-moli. O fualaʻau e ovoid, 2-3 senitimita umi, ma moli-samasama. O loʻo iai ma le 1-2 senitimita fatu, ribbed, ma light brown i le lanu.
Le pei o le aso pama (Phoenix dactylifera), o le unicaule, o lona uiga e na o le tasi le ogalaau. E matua teteʻe ile malulu, mafai ona tatalia le vevela ole 5 e oʻo lava ile 7 tikeri i lalo ole zero; E le gata i lea, e fiafia foi i le vevela, talu ai tusa lava pe tulaʻi le fua i luga ole 30ºC o loʻo faʻaauau pea ona tupu.
O lenei laʻititi laʻau totoga e i ai lona sili televave tupu, ae aunoa ma le soʻona tele. I le vaitau o fualaʻau - o le a le taimi o le pama o loʻo tupu-, faʻalagolago i le tuputupu aʻe tulaga o le a tupu i le va o le 20 ma le 40cm.
Faʻafefea ona tausia?
Nofoaga
A la phoenix canariensis e tatau ona totoina i se nofoaga faʻatalata atu i le la tuusao, talu ai a leai o lea e tupu mai ai le faʻatuputeleina ma laʻau umi, ma lautele atu nai lo masani leaflets.
Faasusu
E taua, aemaise i le taimi o le taumafanafana, vai faʻatauvaʻa, mo se faʻataʻitaʻiga 3 pe 4 taimi ile vaiaso. I vaega o totoe o nofoaga, i le va o le 1 ma le 2 vaiaso taʻavai o le a lava.
Poo le a lava le tulaga, o lenei o le a fesuisuiai fuafua i le tau, o lona uiga, ia i latou e sili atu le vevela ma mago, o le taimi o le faʻasūsū o le a maualuga atu nai lo le o le sili atu feololo ma / pe susulu o tau.
Lauina Tagata
O le niu lea e e fautuaina e totogi tai lua vaiaso i le tautotogo ma le taumafanafana masina. Ina ia faia lenei mea, oe mafai ona faʻaogaina faʻapitoa faʻalautelega mo nei niu, pe filifili mo isi mea toto, e pei o faapalaga poʻo otaota manu manureva.
Toto pe tuiina taimi
I le taimi o le tautotogo, o le taimi lava na uma ai le aisa. O se laau e tusa lava pe i totonu o se ulo i ona tausaga muamua, e oʻo mai le taimi e manaʻomia ai ona toto i le eleele. Ae a oʻo mai lena aso, totoina i totonu o se fagu e sili atu lona lautele nai lo le loloto, faʻaaoga ai le substrate o loʻo iai le perlite ma sina poloka.
Teuteuina
Ata - Wikimedia / Alejandro Bayer Tamayo
E le manaʻomia le teuteuina o le Canaria pama. Masalo, naʻo le pau lava le mea o le aveʻese o lau mamago i le faaiuga o le taumalulu, ae leai se isi mea. Afai e aveʻese laulaʻau lanumeamata mai le niu, o le a le mea e maua o le faʻavaivaia lea, talu ai e manaʻomia na lau ia mafai ona photosynthesize ma, o lea, tupu.
I lenei e tatau foi ona faaopoopo atu o le phoenix canariensis o le autu ituaiga (i Sepania) afaina i le red weevil, o se faʻamaʻi e fasioti faʻataʻitaʻi i se mataupu o se taimi puʻupuʻu, aemaise lava i latou na ua teuteuina talu mai lenei iniseti ua matua tosina mai e le manogi faʻaleagaina e manuʻa mafua mai i le taimi o le teuina. .
Faʻatagaina
O le faʻamaʻi sili ona lamatia o le pama o le Canary Island o le Weevil mumu. E afaina ai tagata matutua, faʻaleagaina a latou autu autu poʻo taʻiala, faʻapea foʻi ma le ogalaau. O le faitau aofai o lenei ituaiga i Sepania ua matua faaitiitia o se taunuuga o lea. O le mea lea, mai le laʻititi, e taua tele le faia o togafitiga ma Chloripiphos ma Imidacloprid (tasi taimi, toe tasi) ina ia puipuia ai nei iniseti mai le fasiotia o lau faʻataʻitaʻiga.
O leisi mea e tatau foi ona tatou talanoa iai o le paysandisia archon. Lenei afaina ai le talavou faʻataʻitaʻiga sili atu ma le tele o tagata matutua, u o latou lau peʻa latou te leʻi tatalaina. A oʻo lava ina latou faia, e te vaʻaia ni tamaʻi pu e faʻatupuina ili. E togafitia foʻi ma Chlorpyrifos ma Imidacloprid.
Ae pei o na e le lava, i matutu ma vevela siosiomaga mafai ona i ai mealybugs, o ituaiga eseese (cottony, limpet type, ...). O ni papala na te fafagaina le sua o laulaʻau, faʻapea foʻi ma le ogalaau peʻa o laʻititi pea. O le mea e laki ai, e lelei ona togafitia latou i le vailaʻau e puipuia ai le mealybug.
Maʻi
E le masani ona i ai, ae a faʻapea e faʻasusuina i sili atu ma / pe afai o le maualuga o le susū e mafai ona aliali mai fungus ma faʻaleagaina ai. E leai se togafitiga faʻamaloloina lelei. E sili le taofiofia o le faʻasusu ma toto i se laueleele e faʻatafe lelei vai.
Faʻateleina
Afai e te manaʻo ia toe maua nisi kopi, oe mafai ona luluina ona fatu mai le tautotogo i le taumafanafana, i totonu o ipu taʻitasi ma substrate lautele. O le a latou tutupu mai pe a ma le 2 masina.
Le gaoia
O tagata matutua faʻataʻitaʻiga teteʻe atu i le -7ºC, ae pagatia i le faʻaleagaina. E sili atu le aua le pa'ū i lalo -4ºC.
O le a le aoga e avatua ia phoenix canariensis?
Ata - Wikimedia / Emőke Dénes
E tele:
- mea teuteu- E masani ona totoina i togalaʻau o se tuʻu eseʻese faʻataʻitaʻiga, ae foliga lelei i laina foi.
- kulukalo: luga o le motu o La Gomera (Canary Islands), o le sua e aumaia e maua ai le meli pama. Ma, faʻapena foi, e tatau ona faʻaopopoina o ona fualaʻau e mafai ona 'aʻai, ae e le lelei tele pei o na o le aso (Phoenix dactylifera).
- isi: o ona lau ua liu salu i le latou nofoaga na afua mai ai.
E i ai ni au mea i lau togalaʻau?
20 manatu, tuʻu lau
Faʻafefea mafai ona ou mauaina tamaiti laiti?
Talofa Mauricio.
Oe o le a mauaina lenei laʻau i soʻo se vasega pepe poʻo le togalaau faleoloa.
O le isi filifiliga o le aveina o ni fatu, aveʻese le tino vaega, faʻamamaina ma luluina i latou i ulo ma peat. O le a latou tutupu i le 30 aso maualuga.
O se faafeiloaiga.
O a mai oe. E i ai laʻu alofilima o lenei toeititi faʻapipiʻi i loʻu fale, o ona lau ua maeʻa pasia le maualuga o le faʻalo, e mafai ona gagau oʻu pa ma ona aʻa, o le foloa ua fua e tusa ma le 4 mita ma ua faʻateleina lautele. O le a le mea e te fautuaina? E matautia le fesoʻotaʻi i le fale?
Talofa Debora.
Leai, aʻa pama e le mafai ona ati i totonu pa, aua le popole.
Faʻafetai.
Talofa Monica, ou te manaʻomia lau fesoasoani, Kanata pama i Buenos Aires, ulufale atu i le taumalulu, matou te maitauina o laulaʻau e sili atu le mago nai lo le masani ai ma o tumutumu o laulaʻau laʻau ua amata ona manifinifi ma samasama pei o le tumutumu o le lauulu tatala seia oo ina latou ua latou mamago uma
Talofa Viviana.
Mata ona ua ou maʻalili? O le Canarian pama e tetee lelei i malulu i lalo i le -7ºC, e ui lava e sili atu le le pa'ū i lalo -3ºC.
Oe taʻu mai ia te aʻu.
Faʻafetai.
Talofa. Ou te manaʻo e tipi se Phoenix canariensis o loʻo ia aʻu i totonu o se ulo pe a ma le 35 cms. i se fagu lapoʻa. O afea e te fautuaina ai e faia, nei pe faʻatali teisi? E te fautuaina se kelei poʻo se palasitika ulo? Ou te nofo i Zamora ma o iinei e malulu ai tau malulu. Faʻafetai.
Talofa Victor.
Afai e te nofo i Zamora, faʻamoemoe ia sili atu ile faaiuga o Mati / Aperila.
O mea o le ulo e le ano i ai. I totonu o le omea tasi aʻa sili lelei, ae afai e te fuafua e fesiitaʻi i le togalaau i se tasi aso le palasitika tasi e sili atu fautuaina.
O se faafeiloaiga.
Le aoauli lelei Mai Iurukuei, na ou siitia i le 8 masina talu ai ma i le nofoaga o loʻo iai le niu o le 7 poʻo le 8 mita o La Canaria o loʻo i ai nei laumei lanumeamata i le Ipu, na ou aumaia i fafo se 70 lau mago! le toe faʻaleleia, ou te faʻafetai ia te oe! O le a ou lafoina atu ia te oe ata i meli pe a tatau ai!
Talofa Martin Gustavo.
Masalo e te manaʻomia "meaai." Faʻalaʻilaina i se faʻalaʻau faʻapitoa mo niu - e faʻatau atu i fale pepe - ma mulimuli i faʻatonuga ua faʻamaonia mai luga o le afifi. E mafai foi ona e faʻaopopo faʻapalaga (guano, solofanua solofanua) faʻataʻamilo i le ogalaau.
O se faafeiloaiga.
E i ai laʻu Phoenix Canariensis i totonu o se koneteina palasitika ma ou te manaʻo e ave i uta, pe a o le taimi sili lea i Buenos Aires itumalo. Vaega e faʻapipiʻi ai le aisa, e teteʻe ia?
MANATU
Talofa Alfredo.
Sili faia i le tautotogo. E tetee i le malulu, pei ona faailoa mai ile tusitusiga, ae a oʻo i le totoina saʻo ile eleele, e le lelei le lamatia.
O se faafeiloaiga.
Talofa, o loʻo ia te aʻu ni pama e 4 a le Canary Islands ma o latou lau e lanu samasama ma lanu enaena. Talu ai ona ou te le iloa le mea o loʻo latou misia pe a fai o iai se faʻamaʻi pe latou te le o maua ni mea lelei, faʻamolemole mafai ona e fautuaina se mea e mafai ona fesoasoani ia latou . Faafetai atu nei.
Talofa Cristobal.
Mai le mea e te faitauina, e foliga mai latou i ai fungus. Ou te fautuaina le togafitia o latou tino i se siama oona, mulimuli i faʻatonuga faʻamaoti i luga o le afifi.
Faʻafetai.
Faʻafetai Monica mo lau tali, oe iloa o le ou te le o pipii i laʻu fesili muamua o nei pama ua maeʻa ma, i le va o 2,3 mita i le maualuga, oe manatu e mafai ona fesoasoani le fungicide ia latou. Faafetai lava faafetai mo lau tali.
Talofa Cristobal.
Ioe, ioe, o le a faia, pau lava le mea o le tele e tatau ona e faʻaopopo sili atu aofaʻi.
Ia faʻasusu lelei le oloa i ona laulaʻau, faʻapea foi le faʻasusu lelei i le vai e fefiloi ma sina tamaʻi oloa
Ioe, aua le sili atu i le fualaʻau o loʻo faʻailoa i luga o le afifi.
Faafetai lava!
Faʻafetai mo le faʻamatalaga! Ou te fia iloa pe o ona fua e aina ma o le a le mea e mafai ona faia faʻatasi ai.
Talofa Pepa.
O fualaʻau e 'aina, ioe, ae latou te le tofoina pei o le manaia pei o masani aso.
Faʻafetai.
Talofa, ou te manatu o nei alofilima e feoti ma o lea ua naʻo fafine e maua fua. Ou te fia iloa le taimi e mafai ona e iloa ai pe o le laʻau o se tama poʻo se fafine ma pe fia tausaga e alu ai e fua.
Talofa Ester.
Ioe, e i ai fafine ma tamaʻi faʻataʻitaʻiga. Muamua o na e fuaina fugalaʻau i le tele o numera, ma ona aso lea e tupu ai le pollination. O fugalaʻau i luga o tama tane e lapopoʻa, ma laʻititi ifo.
O se maloloina Canaria pama niʻomi amata fuga i le tusa ma le 4 tausaga le matua.
Faʻafetai.