La hibernic hedera, e faʻaigoa foʻi ia Aialani poʻo Atalani ivy, O se pupula o le mutia ulu o le aiga Araliaceae, ituaiga Hedera. Lona agavaʻa e uumau i luga o soʻoga luga ma ona crampons ma fetuʻunaʻi ia toetoe lava o faʻaaliga uma, aemaise lava le paolo, faia lenei laau o se taua aʻeaʻe. O lenei faʻapitoa e taumafai e faʻalavelave ma mafua ai faigata i soʻoga o puipui, alavai ma faʻalo.
Uiga o le Hedera hibernica
La hibernic hedera o se evergreen laau toto ma le maualuga tuputupu ae fua ma malulu faapalepale. E faʻatatau i le susulu o le la, lenei e mafai ona fesuiaʻi mai le atoa la, paolo poʻo le afa paolo. E fuga i le taimi o le taumafanafana, pe a mafai ona e vaʻaia ona fugalaʻau paʻepaʻe matagofie, faʻatulagaina i ni vaega o siʻomia globular umbels.
O ona lau tetele o lanumeamata lanumeamata i le lanu, o latou foliga e amata mai i le oval i le fatu-foliga, latou i ai i se isi tulaga. O laulaʻau o lenei laʻau ei ai le uiga ese e sau i ni foliga se lua, talavou ma matutua; teineiti e 3 i le 5 lobes ma e fai si fulufulua; ae o tagata matutua e laʻititi lobed, lanumeamata i le leo ma sili paʻu.
Totoina ma tausi
O le galueaina o lenei laʻau mafai ona faia i taimi uma o le tausaga. Afai e te manaʻo e lulu saʻo i le eleele, E tatau ona e eli se pu e tutusa ma le faalua le lapoʻa o le ulo e sau ai le laʻau.
O lenei meaola faʻalauteleina e fatu ma laʻau uma. O ona fualaʻau 'aina e manulele ma ona fatu e faʻataʻapeʻapeina mamao ese mai le tina laʻau. O le laʻau mafai mafai toe faʻafouina mai i le au, o le fou laʻau faʻasaoina le tuputupu aʻe tulaga o matua, o le mafuaʻaga lea o laʻau na atiaʻe mai le matua laʻau taofia na tagata matutua uiga.
Lenei laʻau ma faʻatoʻa faʻavaeina, e mafai ona ola mo le 10 tausaga e oʻo ai i le matua. A oʻo ina matua, e mafai e le laʻau ona ola e ova selau o tausaga. Talu ai o se ituaiga o ituaiga Hedera, e manaʻomia se lagolago talafeagai poʻo luga e tupu ai.
Ina ia faia lenei mea, oe mafai ona faʻaaogaina pa, pa poʻo se isi mea e aoga mo lenei faʻamoemoe. Faʻagasolo e faʻatasi i lala i le lagolago filifilia, tuʻuina i ai se faʻatonuga e toto le hibernic hedera.
E tusa o lau faʻasusu, E tatau ona faia lenei mea i le taimi lava e uma ai ona toto, faʻasusu i le tele o vai, pei o oe o le a lolovaia le nofoaga. Ona tatau lea ona e faʻaogaina le faʻasusu e faʻasusu ai le eleele, o nei faʻasusu o le a faia pe a e mautinoa o le eleele ua mago. O le palapala, e faʻaopoopo i le susū, e tatau ona lelei alavai, aua o le toʻa le vai e mafai ona faʻaleagaina le laʻau.
Afai o le ituaiga e laʻititi ma e manaʻomia le tuputupu aʻe, ona tatau lea ona e aloese mai le teuteuina. Aua le tipiina lala, o le sili o le faʻafesoʻotaʻi i latou i se mea e faʻaititia ai le taimi manaʻomia mo le tuputupu aʻe. Afai ua matua le laʻau, ona tatau lea ona e faia le teuteuga e te manatu e talafeagai e faʻasao ai le sili lelei lapoʻa.
Faaaogaina
O vaega o lenei laʻau e oona pe a faʻatagaina i le tele o aofaʻiga, aemaise ai o ona fualaʻau o loʻo iai saponins e faʻateʻa ese ai nisi parasites pei o snails ma slugs. O le tagata poto e fai si faʻaitaita. Peitaʻi, e i ai i latou na faʻaaogaina i latou e fai ma meaʻai i taimi o le taumalulu ma na oʻo lava i le faʻaogaina o vailaʻau.
Faʻatasi ai ma isi faʻamalologa meatotino o loʻo taʻua i lalo, e pei o togafitiga mo auala e ala i le tuʻuina o se ituaiga o poultice ma ona lau susu faʻasusu i le vineka. Sa faʻaaoga foi e togafitia ai mu ma maʻila. Faʻapea foi i le togafitia o paʻu faʻamaʻi, tale ma le malulu masani. O ona lau na faaaoga e taofi ai le tafe toto ma faaitiitia ai le fulafula.
Faamai ma papala
Lenei laʻau mafai ono afaina osofaʻiga aphids, mealybugs, anufe, ma isi papala. E taua le mataala i taimi uma i faʻailoga talafeagai na aliali mai luga o ona laulaʻau pei o papaʻe sinasina poʻo paʻu poʻoti o se faʻaiuga o le vai stagnant.
Ia avea muamua ma faamatalaga