Ata - Wikimedia / Michael Wolf // Musika rebutia
E tele cacti ia, pe a latou talavou, i ai se lapoʻa pe, ae, globose tino. E i ai ni ituaiga ituaiga e tumau faʻapenei i o latou olaga atoa, ae o le tele e foliga mai e tupu maualuga mai i nisi taimi ma luga.
E tusa a, lapisi cacti ma isi faapena tele i se aoina. E lauiloa foi i togalaau. Aisea? Aua e taua i latou; e le gata ona o ona vao tuitui, leai. O fugalaʻau o le toʻatele o latou e mataʻina. Lenei la matou filifiliga.
Le
Echinocactus grusonii (nofoa o le tina-o-tulafono)
Ata - Wikimedia / Calvin teo
El Echinocactus grusonii, e iloa e le igoa fiailoa o le nofo a le tina-i-tulafono, poʻo le hedgehog cactus, o le sili atu lauiloa ituaiga. E amata lona olaga o se tamaʻi "polo" ma aʻa ma faʻaputuga o faʻatupu vao mataʻutia lea, o sia mea ma lea mea, tupu aʻe i le tele. O le taimi lava e aulia ai le matua, mafai ona sili atu tasi mita i le maualuga ma le lautele tusa ma le 70 senitimita. E oso mai ona fugalaʻau mai le pito i luga o le au, ma e lanu samasama i latou.
Echinocactus platyacanthus
Ata - Wikimedia / Frank Vincentz
El Echinocactus platyacanthus O se cactus e amata mai i le kelope, ma i le aluga o tausaga e avea atili pe itiiti ifo koluma. E lanumeamata lona tino, e iai maʻaila malolosi e puipuia ona ivi asoaso. E mafai ona fua i le va o le 0,5 ma le 3 mita le maualuga, ma i le va o le 40 ma le 80 senitimita i le lautele. O samasama fugalaʻau, ma e aliali mai i le pito i luga.
Echinopsis calochlora
Ata - Wikimedia / Salicyna
El Echinopsis calochlora O se tiotio faataamilo lena fua i le va o le 6 ma le 9 senitimita i le lautele. O lona tino e lanumeamata lanumeamata, ma isola e foliga sili atu pei o notches oʻo i le 1,5 senitimita. E oso mai aila lanu samasama mai ia latou, faʻapea foi ma fugalaʻau papaʻe foliga e pei o le faʻatumuina 16 senitimita le umi.
Echinopsis ancistrophora
Ata - Wikimedia / Petar43
El Echinopsis ancistrophora (muamua Lobivia arachnacantha) o le cactus ma le lapotopoto tino ma le auliuli lanumeamata lanumeamata lanumeamata lanu. O fualaʻau e pei o mātau e oso mai mai ona atola, faʻapea foi ma funnel-foliga, paʻepaʻe pe mumu, manogi fugalaʻau. Le faʻataʻitaʻiga matua fua ile 5-6 senitimita ile lautele ile 4 senitimita maualuga.
Echinopsis subdenudata
Ata - Wikimedia / Petar43
El Echinopsis subdenudata O se ituaiga o lalolagi cactus lena 'ausia le maualuga o le 7 senitimita maualuga, ma le lautele o le 5-7 senitimita. O lona tino e lanumeamata lanumeamata, ma i luga o ona ivi asoaso tatou mafai ai ona vaʻaia fulufulu manu o ni meaola ninii e oso aʻe ai, 1,5 i le 2 milimita le umi o nisi taimi e toesea ai. E manaia fugalaʻau: paʻepaʻe pe malamalama lanu piniki, manogi, 15 i le 22 senitimita le umi.
Ferocactus stainessii
Ata - Wikimedia / Peter A. Mansfeld
El Ferocactus stainesii O se tasi o na cacti e le masani ona misi i aoina. E tutusa ma ia Echinocactus grusonii, alu atu mai le avea o se tamai polo tui i le avea ma cactus ma le maualuga manaia, e oʻo atu i le 120 senitimita. O lona lautele, pe a matua, e oʻo atu i le 36 senitimita. O maʻaolo e matuaʻi mumu lava, faʻapea foʻi ma le uumi (e oʻo atu i le 8 senitimita). O ona fugalaʻau a le purplish-piniki poʻo le purple-pink.
Mammillaria magnimamma
La Mammillaria magnimamma O se ituaiga o cactus lauiloa o tuʻuʻesea vao tuitui poʻo chilitos biznaga. E naʻo le tasi le tuasivi e sau i fafo mai taʻitasi areola, e puʻupuʻu, o se uiga e faʻaalia ai se tasi o igoa masani. O le laʻau e laʻititi, ma le maualuga maualuga o le 10 senitimita ma le lautele o le 4-5 senitimita., ma ona fugalaʻau e laʻitiiti foi, piniki.
Melocactus matanzanus
El Melocactus matanzanus E i ai le tino o lona foliga e sili ona fetaui ma se tikeri lapoʻa, talu ai na te teuina faapena i taimi uma. O se faʻataʻitaʻi masani a tagata matua fua i le va o le 7 i le 9 senitimita i le maualuga e tusa ma le 8-9 senitimita i le lautele. O lona tino e lanumeamata, ma o lona tuasivi, a o latou mafaia ona tiga, e 'naʻo' i le va o le 1 ma le 2 senitimita le umi. E manaia tele ona fugalaʻau, talu ai ona tuʻufaʻatasia i totonu o le inflorescence e tulaʻi mai le pito i luga o le au ma e foliga faʻaumiumi, ma le lautele e oʻo i le 9 senitimita le maualuga.
Rebutia neocumingii
Ata - Wikimedia / Stan Shebs
La Rebutia neocumingii (muamua Weingartia neocumingii) o se globose toto, ma se lanumeamata tino ma ufiufiina i le paʻepaʻe ma moli moli, lea 'ausia le tele o le 5-6 senitimita i le maualuga mo le tutusa tutusa lapoa. O ona fugalaau e samasama, ma e aliali mai i le tele o numera i le pito i luga o le au.
Rebutia pygmaea
Ata - Wikimedia / Peter A. Mansfeld
La Rebutia pygmaea o se laʻau laʻititi manaia, lea fua na o le 3-4 senitimita i le lautele mo le tutusa tutusa maualuga. E i ai lona tino lanumeamata, puipuia lelei e le vao tuitui. O fugalaʻau e lapoʻa i le lautele nai lo le cactus, ma e mafai ona mumu, moli pe samasama.
Pelecyphora strobiliformis
Ata - Wikimedia / Michael Wolf
O le ituaiga Pelecyphora strobiliformis E matua manaʻomia e tagata fiafia ma fiafia i le cacti. E i ai lona tino lautele, ma le tele e oʻo atu i le 10 senitimita maualuga i le 4-6 senitimita i le lautele. I le va o le 40 ma le 60 toʻosoʻo (i le aofaʻi) tulaʻi mai o latou toʻalua, ae latou te le mataʻutia. O ona fugalaʻau e aulelei tele: latou te fuaina pe tusa ma le 3 senitimita, ma e lanu viole.
O fea o nei cacti lapotopoto na e fiafia tele i ai?
Ia avea muamua ma faamatalaga