Kako se određuje tekstura tla?

Da bismo uzgajali određene biljke, obično se puno brinemo o vremenu. "Hoće li izdržati visoke ljetne temperature? Hoće li izdržati mrazove? Hoće li moći živjeti samo s kišom?" To je nešto sasvim normalno, ne uzalud, biljna bića uvelike ovise o klimi da bi se mogla prilagoditi nekom mjestu. Ali, Šta je sa zemljom?

Zemlja na kojoj će se razvijati korijeni jednako je ili važnija ako je moguće. U njemu se nalaze hranjive tvari koje su im potrebne za hranjenje i uzgoj, a ako to nije ono pravo za njih neće moći napredovati. Stoga, prije nego što ih posadite moramo znati koje karakteristike ima, a to se postiže određivanjem teksture tla. Pitanje je, Kako se to radi?

Kakva je tekstura tla?

Kada govorimo o teksturi tla, mislimo na čestice različitih veličina koje ga čine. Te se čestice klasificiraju u pijesak, muljevinu i glinu, koje se nalaze u različitim proporcijama u svakoj vrsti tla. Tako se identificiraju tri vrste tla, a to su:

• Clayey: sastoji se od 45% gline, 30% mulja i 25% pijeska. Zadržava vodu i hranjive sastojke, ali njegova je poroznost niska, što znači da drenaža nije dobra jer se brzo preplavi. Među biljkama koje se najbolje odupru izdvajamo one mediteranskog porijekla: bademovim drvećem (prunus dulcis), rogači (Ceratonia silica), smokve (ficus carica), masline i divlje maslineolea europaea y Olea europaea var. sylvestris), između ostalog.
• Sandy: Sastoji se od 75% pijeska, 5% gline i 20% mulja. Ova vrsta tla, za razliku od gline, omogućava veliko prozračivanje. Ali ovo je problem za mnoge biljke: vrlo brzo gube vlagu, a s tim korijenje ne može apsorbirati potrebnu količinu hranjivih sastojaka. Međutim, postoje mnoga biljna bića koja dobro rastu na njemu, kao npr kaktus, las krasan pa čak i trava.
• Franco: Ovo tlo ima ono što nazivamo srednje tekstura. Sastoji se od 45% pijeska, 40% mulja i 15% gline. Idealan je za većinu biljaka, jer zadržava vodu i hranjive sastojke, ali ima i dobru drenažu.

Zašto je to važno za biljke?

Mnogo puta nam se govori da je tlo vrlo potrebno za naše biljke, ali zašto? Šta je najbolji medij za njihov uzgoj?

• Sadrži hranjive sastojke: s vremenom živa bića, biljke i životinje, dolaze u trenutku kada umiru. Pritom ih velike životinje, zatim male, a kasnije insekti i mikroorganizmi, razlažu. Dakle, sve hranjive sastojke koje njihova tijela sadrže služe kao gnojivo za tlo, a samim tim i za biljke.
• Upijte vodu: ovisno o teksturi, apsorbirat će manje ili više, ali zahvaljujući ovoj vodi korijenje može imati ove hranjive sastojke. Inače bi to bilo nemoguće.
• Omogućite prozračivanje korijena: isto, ovisit će o teksturi, ali samo ako tlo sadrži kisik, u njemu može rasti biljni svijet, jer čak i ako se čini da ne, korijenje također diše kroz pore 🙂.

Kako odrediti teksturu tla u našem vrtu?

Ako namjeravamo posaditi neke biljke, ali nemamo pojma kakvu strukturu ima naše tlo, možemo učiniti sljedeće:

1. Prvo ćemo uzeti uzorak tla.
2. Sada ćemo odvojiti finu zemlju, odnosno sve čestice manje od 2 mm, od onih veće, poput šljunka i kamenja. Fino tlo je mješavina pijeska, mulja i gline.
3. Nakon toga napunit ćemo bocu s 5 cm sitne zemlje.
4. Dalje, napunit ćemo ga vodom gotovo u potpunosti i pričekati sat vremena.
   • U pozadini ćemo vidjeti sloj pijeska.
   • U centru onaj limuzine.
   • U gornjem dijelu glineni.
   • Fragmenti organske materije mogu plutati na površini vode.

Sad će biti samo izračunajte proporciju približno za svaku. Kako? Koristeći ovaj trokut:

1. Moramo izmjeriti visinu od dna boce do posljednjeg sloja. Pretpostavimo da ima 17 centimetara.
2. Sada mjerimo sloj pijeska. Pretpostavljamo da je dimenzija 1cm.
3. Tada samo moramo koristiti pravilo 3 za izračunavanje procenata: ako je 17 cm 100%, koliko je 1 cm? (1 × 100) / 17 daje nam oko 5,9.
4. Na trokutu povlačimo liniju paralelnu s muljevitom koja počinje u točki 5,9.
5. Sada isto radimo sa sluzi, mjereći od visine na kojoj se počinje pojavljivati ​​njen sloj, odnosno u ovom slučaju na 1 cm. Ako je naš rezultat 6 cm, izračunavamo (6 × 100) / 17 što bi nam dalo 35,3. I crtamo liniju paralelnu s linijom gline koja počinje na 35,3.
6. Konačno, moramo spojiti tri reda.

Ovim rezultatima mogli bismo biti jasni da je naše tlo ilovasto.

Ovim jednostavnim koracima možemo znati kakvu strukturu ima naše tlo.