Može li se paprati uzgajati u visećim saksijama? Pa, zavisi od vrste i njenog ponašanja. Postoje neki koji će vrlo dobro rasti u tim uslovima, ali postoje i drugi koji neće. Stoga je važno znati karakteristike biljke koja nas zanima.
Kako nije uvijek lako tačno znati da li su sorte koje volimo viseće paprati ili ne, onda ćemo vam reći koje možete imati u saksijama okačenim sa plafona ili zida ili na visokim stolovima.
Athyrium niponicum
Slika - Flickr / Leonora (Ellie) Enking
El Athyrium niponicum To je mala listopadna paprat porijeklom iz Azije dostigne visinu od 30 centimetara. Listovi (listovi) su zeleni i srebrnasti i dostižu dužinu do 60 centimetara. Biljka je koja odlično podnosi mrazeve do -13ºC, ali ne može da živi u zatvorenom prostoru jer joj tokom zime treba hladno da bi se odmorila.
kozja glava (Dryopteris wallichiana)
Slika - Wikimedia / Stan Shebs
El Dryopteris wallichiana To je poluzimzelena paprat porijeklom iz tropske Amerike dostiže visinu i do 1 metara. Razvija zelene listove (lišće) sa tamnosmeđim živcima, koji mogu biti dugi oko 80 centimetara. Može se uzgajati i u zatvorenom i na otvorenom, jer je sposoban izdržati mrazeve do 7 stepeni ispod nule.
cirtomijum (Cyrtomium falcatum)
Slika - Wikimedia / Stan Shebs
Cirtomio, ili božikovina paprat kako je ponekad nazivaju, zimzelena je biljka porijeklom iz Azije koja dostiže visinu od oko 40-60 centimetara. Njegovi listovi ili listovi su tamnozeleni i dugački oko 70 centimetara. Zbog svog porijekla, može se uzgajati na otvorenom u raznim klimatskim uvjetima, od toplih do umjerenih. Otporan je na mraz do -12ºC i ne voli toplinu sve dok nije ekstremna; odnosno izdržaće temperature od 30-35ºC, ali ne više.
losov rog (Platycerium bifurcatum)
Slika - Wikimedia / Forest i Kim Starr
El elkhorn fern To je zimzelena biljka porijeklom iz Australije, gdje Dostiže oko 70 centimetara dužine i oko 40 centimetara širine., ali u uzgoju raste manje. Ima zelene listove (listove) koji su mekani na dodir. Raste veoma sporo, a takođe morate imati na umu da ne podnosi hladnoću. Stoga ga treba držati u zatvorenom prostoru ako temperatura padne ispod 15ºC.
Davallia (davallia canariensis)
Slika - Wikimedia / James Steakley
La davallia je zimzelena paprat porijeklom iz Španije, Portugala, Maroka i Madeire, koja dostigne visinu od 40-100 centimetara najviše. Njegovi listovi (listovi) su kratki, dostižu i do 40-60 centimetara dužine. Uzimajući u obzir njene karakteristike, veoma je interesantna vrsta koja uvek raste u saksiji, čak se može koristiti i kao biljka za pravljenje kokedama. Naravno, imajte na umu da ne odolijeva mrazu; u stvari, minimalna temperatura ne smije pasti ispod 15ºC.
ženska paprat (Athyrium filix-femina)
Slika - Wikimedia / MPF
Poziv ženska paprat To je listopadna biljka porijeklom sa sjeverne hemisfere, koja ima zelene listove (lišće) duge do 180 centimetara. Njegov rizom je podzemni, dakle ukupna visina ove vrste obično ne prelazi 30-35 centimetara. Sada je iz tog razloga veoma interesantno uzgajati u saksijama koje vise sa zida ili plafona, ili na visokim stolovima. Osim toga, jedna je od najotpornijih vanjskih paprati, koja može izdržati temperature do 12 stepeni Celzijusa ispod nule.
Mač papratNephrolepis exaltata)
Slika - Wikimedia / Mokkie
El mač paprat to je esencijalna viseća paprat. Poreklom je iz tropskih regiona, gde živi u blizini močvara i u kišnim šumama. Dostiže visinu od oko 90 centimetara sa listovima dugim do 1 metar.. To je zimzelena biljka koja izgleda veoma lepo u saksijama na visokom nameštaju. Otporan je do -2ºC.
drhtava paprat (Pteris tremula)
Slika - Wikimedia / CT Johansson
El pteris tremula ili drhtava paprat, zimzelena je biljka porijeklom iz Australije i Novog Zelanda. Dostiže visinu od približno 1 metar, a zeleni listovi (tzv. listovi ove vrste biljke) izbijaju iz rizoma koji može biti dug 2 do 3 metra. Međutim, u saksiji obično ne prelazi 40 centimetara visine. Donekle je otporan na hladnoću, ali ne i na mraz, pa preporučujemo da ga uzgajamo u zatvorenom prostoru ako se zimi temperatura spusti ispod 10ºC.
Osmunda (osmunda regalis)
Slika - Wikimedia / Lamiot
La osmunda, koja se naziva i kraljevska paprat, To je listopadna biljka porijeklom iz Evroazije, Amerike i Afrike koja doseže visinu od 2 metra. Njegovi listovi (listovi) su zeleni kada sazriju, ali čim niknu postaju ružičasti. One mogu biti dugačke do 1 metar. Zanimljiva je njegova otpornost na hladnoću, jer se može (i zapravo treba) uzgajati na otvorenom u umjerenim klimatskim uvjetima. Podnosi hladnoću kao i mraz do -15ºC.
ptičje gnijezdo (asplenium nidus)
Slika – Wikimedia/Travisthurston
El paprat ptičjeg gnijezda To je zimzelena biljka porijeklom iz Australije, koja dostiže visinu do 2 metra i razvija jednostavne svijetlozelene listove (lišće) koje mogu biti dugačke i do 1 metar. S obzirom da sporo raste, u mladosti se može uzgajati u saksijama koje vise sa zida ili plafona, ali kako raste treba ga držati u posudi postavljenoj na tlu ili na komadu nameštaja. Ne podnosi mraz, ali podnosi hladnoću. Ipak, preporučljivo je držati ga u kući ako temperatura padne ispod 5ºC.
Koja od ovih visećih paprati vam se najviše svidjela?